Eko katastrofa u Trenkovu: Potok pretvoren u smetlište (video)
14.07.2014.
Aleksandar Grlić
Pregleda: 8431
Željko Lavra pokazuje u kakvom je stanju danas potok Stražemanka
(FOTO: Aleksandar Grlić)
"Tu je sve bilo zakrčeno. Urušila se susjedova pušnica i tako stoji od zadnjih poplava koje su nas pogodile još prije dva mjeseca. Tamo je bila isprepletena vrba, uopće voda nije mogla prolaziti. Moj je otac to malo prokrčio", pokazuje nam Trenkovčanin Željko Larva, inače inženjer građevinarstva, u kakvom je očajnom stanju potok Stražemanka.
Tu je bilo smeća i prije poplave, a sada je osim rušene pušnice u njemu ostalo naplavljeno granje te velika šikara. Kaže da je zvao Hrvatske vode, no dobio je odgovor kako nema novca za uređenje potoka. Razinu ekološke katastrofe možete najbolje vidjeti u ovom videu.
Dobio odgovor da novca nema
- Zvao sam Hrvatske vode, odnosno gospodina Taborskog. Poslao sam mu upit elektroničkom poštom prije mjesec dana i samo mi je neslužbeno odgovorio da nema novca. Ako ostane ovakva situacija, iduća poplava bi mogla biti još gora, pogotovo gdje nitko nije čistio. Tu živim od 1974. godine i, koliko znam, nikad nitko nije ništa radio. Vidite ove meandre, nikad ih nisu čistili i regulirali. Takvo stanje je inače, poplava je samo još malo pridonijela, iščupala pokoje drvo. Da se barem očisti, ne moraju raditi kompletnu regulaciju, ali doći će zima i topljenja snijega i opet neka veća voda - opisuje Željko kojemu u jednoj od dvije kuće u Trenkovu još uvijek rade isušivači.
Taborski: Rajevo Selo je prioritet
- Uz poljoprivredne površine se od 2006. godine ne ubire slivna vodna naknada. Naknada za uređenje voda na stambeni i poslovni prostor nije dovoljna za sve što se traži. On je zvao i ja sam bio tamo, međutim sredstava nema. Njegova prijava kao i prijave drugih ljudi su troškovnički obrađene, znamo gdje se i što treba raditi te koliko to košta. Čeka se da se odobre sredstva. Rajevo Selo i županjska Posavina imaju problema i kod njih se ne može krenuti s obnovom kako treba, a kamoli tamo gdje su štete manje. Ne kažem da ih kod nas nema, ali su tamo prioriteti - odgovara Miroslav Taborski, voditelj Vodnogospodarske ispostave Orljava-Londža.
Birokratski apsurdi
Taborski tvrdi da i oni trpe birokratske apsurde pa ne mogu održavati potok kako spada.
- Za sječu drveća nam odobrenje ne da Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Imamo apsurdnu situaciju. Kad bismo se strogo pridržavali onoga što nam Ministarstvo propisuje, od 15. travnja do listopada ne bismo smjeli raditi košnju, dakle trebali bismo kositi preko zime. Uz odobrenje u većim naseljima poput Požege smijemo triput godišnje kositi, a u manjim mjestima poput Trenkova svega dvaput. To je prerijetko kad je kišna godina. Nije baš točno ni da nije ništa rađeno od sredine 70-ih godina na tom dijelu potoka - dodaje na kraju Taborski.
