Imamo spremne projekte vrijedne 300 milijuna kuna

30.11.2013.

Mario Nakić

Pregleda: 5780

Antonija Jozić
(FOTO: Matea Pandžić)

Bliži se Dan grada Pleternice, bit će to na Svetog Nikolu, kada će pleternički vrtićarci dobiti novu zgradu Dječjeg vrtića. To je još jedan u nizu realiziranih projekata marljive gradske uprave koja svake godine uspijeva povući desetke milijuna vanproračunskih kuna u gradsku blagajnu. Na čelu gradske uprave od ove godine je Antonija Jozić, poduzetnica i majka četvero djece. Zato je Pleternica završila na naslovnicama mnogih nacionalnih portala i novina, kao jedini grad u Slavoniji koji vodi žena. Imali smo uistinu dosta razloga za intervju.

* Kako objašnjavate slab interes žena za aktivni angažman u politici?

-­ Možda je to zato što je društvo u velikoj mjeri još uvijek konzervativno, ali i način na koji razmišljaju same o sebi. Ne bih rekla da su muškarci ti koji sprječavaju ulazak žena u politiku. Mene su moji kolege izuzetno dobro prihvatili i uopće ne osjećam da me promatraju drukčije nego svoje muške kolege u politici.

* Zašto ste se odlučili baviti politikom?

­- 2001. godine sam se preselila iz Pleternice u Gradac i već sam tada imala četverogodišnje dijete koje je uskoro trebalo krenuti u školu. Budući da sam znala u kakvim je uvjetima bila područna škola u Gradcu, to nisu bili adekvatni uvjeti za obrazovanje djece, to mi je bio razlog da se angažiram i uključim u politiku. Bila sam među inicijatorima osnivanja Mladeži GO HDZ­a Pleternice, a na osnivačkoj skupštini sam izabrana za tajnicu. Potom sam ušla u Gradski odbor, 2005. sam bila izabrana u Gradsko vijeće, a onda su me pitali jesam li spremna da se kandidiram za zamjenicu gradonačelnika. Nakon određenog vremena razmišljanja i konzultacija s mojom obitelji, prihvatila sam.

* Što vam je glavni motiv za napredovanje?

­- Željela sam se priključiti timu uspješnih ljudi koji vode ovaj grad i za koje sam smatrala da mogu učiniti dobre stvari. Stvoriti dobre uvjete za život našeg stanovništva mi je uvijek bio glavni cilj.

* Udani ste, imate četvero djece. Kako uspijevate uskladiti ovaj posao i obiteljske obaveze?

­- Već sam rekla da iza svake uspješne žene stoji njezina obitelj. Da nije moje obitelji koja me maksimalno podupire, ja ne bih mogla svoje poslove obavljati. Moja majka živi s nama, tako da ja u svakom trenutku, od odlaska na posao do povratka kući, točno znam gdje su moja djeca. Da su otišli u školu na vrijeme, da su se vratili u toplu kuću, da ih je na vrijeme dočekao ručak ako ga ja nisam uspjela napraviti. Suprug, koji radi u smjenama i uz to vodi i našu obiteljsku tvrtku, također je jako obiteljski angažiran i pomaže mi, a tu je i svekrva koja živi odmah do nas, i ona pomaže. Njihovo razumijevanje je zapravo podloga onoga što ja radim.

* Kako izgleda Vaš radni dan?

­- Nijedan dan na poslu nije isti. Na posao krećem u 6,30 sati, na radnom sam mjestu ne do 15, nego do 16, 17 sati, često imam obaveze i navečer. To su razna događanja, manifestacije na kojima treba biti. Danas je subota, dan kada većina ljudi ne radi, meni je standardni radni dan. A kada sam slobodna od obaveza onda sam majka kao i svaka druga, pregledam zadaću, igram se s djecom, kuham, uglavnom trudim se svaki takav trenutak iskoristiti na najbolji mogući način.

* Koji Vam je događaj bio najdraži u političkoj karijeri?

­- Meni je svaki naš uspjeh izuzetno drag. Da li se radi o jednoj udruzi koja ostvari bespovratna sredstva za neki projekt ili o višemilijunskom iznosu koji Grad uspije priskrbiti, meni su svi ti rezultati zapravo jednako dragi i sretna sam kod svakog malog koraka naprijed. Mogla bih izdvojiti možda događaj kada smo prošli na natječaju Europske unije i dobili sredstva za izgradnju Inkubatora. Konkurencija je bila užasno jaka, prijavljeno je oko stotinu projekata na području Republike Hrvatske, izabrano ih je šest, među kojima i naš.

* Što Vas je najteže pogodilo?

­- Boli me odnos prema Gradu i prema nama samima, kad je nekorektan. U situaciji kada se visoka politika uplete i zakoči neki projekt samo zato što je došao iz HDZ­a. Ima naznaka da nam se to dogodilo, međutim nikada nije javno objavljeno. Ali postoje sumnje.

* Konkretno?

­- S tri projekta koje smo pisali ostvarili smo izuzetan broj bodova, međutim nismo prošli. Ono što je mene jako pogodilo lani, kada smo mi, kao Grad, u vrlo kratkom roku ishodili dokumentaciju za sustav odvodnje Zagrađe ­ Bučje ­ Drenovac, rok za prijavu projekta je bio kraj svibnja ili lipnja, mi smo dva dana prije roka imali sve spremno i predali dokumentaciju tvrtci Tekija, a oni su projekt dalje trebali prijaviti u Hrvatske vode. Međutim, kasnije smo saznali da ti projekti uopće nisu bili prijavljeni. Postoji sumnja da je visoka politika odredila koji se projekti smiju prijaviti, a koji ne.

* Pleternicu je zadnjih 10 godina, poput susjednih gradova i općina, pogodila velika nezaposlenost i odljev stanovništva. Kako će se Grad nositi s ovim problemima?

­- Problem nezaposlenosti nije samo problem grada Pleternice, to je problem manje­više svih jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj, kao i odlazak stanovništva, pogotovo u manjim sredinama. Mladi čovjek, kada ode na fakultet u Zagreb, Osijek ili Rijeku, jednostavno se nema čemu vratiti poslije škole. Mnogi od njih kažu da je Pleternica idealno mjesto za život i za odgoj djece, ali ako oni nemaju ovdje osigurano radno mjesto, vrlo teško će se odlučiti vratiti, bez obzira što imaju riješeno stambeno pitanje i masu drugih stvari koje u velikom gradu nemaju i moraju rješavati od početka. To je ono s čime se mi moramo boriti. Mi smo još 2005. godine osnovali poduzetničku zonu, a četiri godine kasnije izgradili kompletnu infrastrukturu, omogućili zainteresiranim poduzetnicima povoljne uvjete da započnu poslovanje. Međutim, kako je krenula kriza u gospodarstvu i otpuštanje radnika, tada je bilo evidentno da ćemo jako teško doći do investitora.

- No, mi smo zapravo spremni. Znači, u bilo kojem trenutku da se netko pojavi, već imamo zonu i stoga smo napravili korak dalje pa smo napravili inkubator za pomoć poduzetnicima ­ početnicima, da bismo im omogućili lakše poslovanje i razvijanje njihovih poslovnih ideja. Trenutačno imamo troje poduzetnika u Inkubatoru, a ovih dana krećemo s različitim radionicama. Pokušat ćemo animirati naše mlade ljude koji imaju dobru poslovnu ideju da krenu raditi i da dođu u naš Inkubator. Misao vodilja nam je Poduzetnički centar Pakrac koji je sada već izgradio i drugi inkubator u svojoj poslovnoj zoni i imaju dobre naznake da će i njega vrlo brzo popuniti.

* Što je s poljoprivredom?

­- Pleternica je poljoprivredni kraj i meni je jako teško čuti kada poljoprivrednici moraju rasprodati svoja imanja ili strojeve jer ne vide perspektivu. Razlog tome ove godine je politika i ministarstvo koje ne isplaćuje poticaje pa su ljudi doživjeli gubitke koje će teško moći nadoknaditi. Međutim, Pleternica ima izuzetno dobar potencijal za poljoprivredu i ljude treba potaknuti da se aktivnije bave, na tom planu ćemo odraditi niz radionica i pokušati pronaći način da svoje proizvode plasiraju na tržište i da nezaposleni nađu upravo kroz poljoprivredu način samozapošljavanja.

* Koje biste kulture voljeli najviše vidjeti na pleterničkom području?

­- Najbolji rezultati ostvaruju se na području povrtlarstva. Međutim, većina naših proizvođača bavi se ratarstvom, odnosno sadnjom žitarica i u tom dijelu su u pitanju velike površine s malim prihodima. Povrtlarstvo iziskuje ipak malo veće ulaganje, pogotovo u pogledu navodnjavanja, ali prednost mu je što se na malim površinama može postići veći prinos. Isto tako, voćarstvo i vinogradarstvo po kojemu je ovaj kraj poznat i u tome naši poljoprivrednici mogu naći svoj izvor prihoda. Ali s obzirom da smo u EU i da uskoro trebaju biti objavljene mjere ruralnog razvoja, mi ćemo naše poljoprivrednike okupiti i prezentirati im te mjere, pokušati im pomoći da tako dođu do poticajnih sredstava.

* Vrtić je gotov, ali knjižnica se gradi već godinama. Kada će biti otvorenje?

­- Vrtić će biti svečano otvoren za Dan grada, a vjerujem da ćemo novu zgradu Hrvatske knjižnice i čitaonice moći otvoriti na sljedeći Dan grada. Ona se sada gradi već četvrtu godinu, vrijednost investicije je 10 milijuna kuna. Koliko sredstava uspijemo priskrbiti sa strane, toliko napravimo na njoj svake godine. Sufinanciranje Grada je u ovom slučaju izuzetno malo, na što smo ponosni. Mi smo u jednom trenutku otvorili četiri gradilišta u gradu: dječji vrtić, knjižnicu, mini elektranu i inkubator i jednostavno, s izvornim proračunom od 5,5 milijuna kuna se to sve ne može. Ali evo, uspijevamo kroz sve ove godine priskrbiti sredstva iz Ministarstva kulture i kroz Fond za zaštitu okoliša i enegretsku učinkovitost.

* Koji su Vaši sljedeći projekti?

­- Veliki projekt koji nas očekuje, radi se o projektu aglomeracije i sustavu odvodnje na rijeci Orljavi vrijedan 15 milijuna eura. To je sustav odvodnje na koji će se moći priključiti veći dio naših naselja i vjerujem da bi sljedeće godine, u drugoj polovini, mogli započeti radovi koji će trajati možda i do dvije godine. Osim toga, dobili smo građevinsku dozvolu za rekonstrukciju zgrade srednje škole za koju je izrađena projektna dokumentacija i već smo je prijavili preko Ministarstva znanosti za fondove Europske unije, sad čekamo samo da se otvore natječaji. Čim se otvore, mi ćemo biti spremni jer Grad Pleternica danas ima pripremljene projekte u vrijednosti oko 300 milijuna kuna.

­- Tu je rekonstrukcija stare kino dvorane koja će se pretvoriti u novi multimedijalni centar, za koji je projektnu dokumentaciju radio poznati hrvatski arhitekt Rusan, vrijedna je oko 15 milijuna kuna. Prijavili smo projekt za EU fond, obaviješteni smo da smo prošli u drugi krug. Sad čekamo dalje rezultate, s obzirom da je velika konkurencija. Prijavljeno je stotinjak projekata, a vjerojatno će ih biti odobreno 5 do 10. Upravo radimo dokumentaciju za projekt nove hidroelektrane na rijeci Orljavi. Kao što znate, Pleternica je otvorila prvu hidroelektranu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave koja i danas puni gradski proračun i u tom smjeru želimo i dalje ići.

- Radit ćemo na projektima vezanim za energetiku i obnovljive izvore energije jer nam je cilj postati energetski neovisni. Postavili smo fotonaponske ćelije za proizvodnju električne energije na zgradi Inkubatora, postavit ćemo ih i na zgradu knjižnice i vrtića. Želimo doći do toga da ne moramo kupovati električnu energiju od HEP­a, proizvodit ćemo je sami za sebe. Uz potporu fondova, dugoročno si tako donosimo uštedu. Želimo također modernizirati javnu rasvjetu u svim naseljima, postaviti energetski učinkovitu rasvjetu. Hoće li to biti LED ili nešto drugo, to ćemo vidjeti. To je također projekt velike vrijednosti, oko 2,5 do 3 milijuna kuna. Međutim, ako znamo da su troškovi javne rasvjete na našem području oko 800.000 kuna i da možemo uštedjeti oko 60 posto postavljanjem novog sustava, želimo smanjiti opterećenje za proračun. Tu je još i masa drugih, manjih projekata na kojima radimo, kao npr. vinske ceste na Starcu i projekt uređenja gradskog parka.

* Da se vratimo na početak. Kao iznimno uspješna mlada političarka, što biste savjetovali ženama iz našega kraja, onima koje bi se htjele uključiti u politiku, ali se možda boje neuspjeha ili da neće to moći uz obiteljske obaveze?

­- Slažem se da nam treba više žena u politici i omjer bi trebao biti onakav kakav je realno u društvu, znači 51:49. One se same trebaju odlučiti da se bave politikom ili da se aktivnije uključe u neka društvena događanja kroz udruge i ja ih svakako pozivam. Nadam se da sam svojim radom i dosadašnjim postignućima pokazala primjer da žena svakako može funkcionirati u tom, nazovimo to tako, "muškom" okruženju.

Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.