Neka područja se kose i oru, a i dalje se vode kao minski sumnjiva
31.10.2013.
Mario Barać
Pregleda: 4068
Mine - ilustracija
(FOTO: PIXSELL)
U naseljima u istočnom dijelu Grada Pakraca mnogo je površina koje se već godinama obrađuju, oru, kose, ali se i dalje vode kao minski–sumnjiva područja. Zato je važno da svi oni građani koji imaju pouzdana saznanja o takvim površinama, da kontaktiraju ili Branka Grgića, županijskog referenta za razminiravanje ili Gorana Labusa, dogradonačelnika Pakraca iz redova srpske nacionalne manjine kako bi se kroz izvid, na najjeftiniji način smanjila minski sumnjiva površina na području Pakraca koja je procijenjena na 30,5 četvornih kilometara. Glavni je to zaključak današnjeg sastanka Davora Huške, gradonačelnika Pakraca, sa suradnicima i predstavnika mjesnih odbora i naselja istočno od Pakraca.
Razminiravanje je preduvjet razvoja
Na to je pozvao i gradonačelnik Huška koji je pojasnio kako je nedavno objavljena karta minski sumnjivih područja i kako u smanjenju ukupne površine koja se vodi kao sumnjiva, a u prirodi to nije, veliki značaj imaju upravo stanovnici.
– Molim sve one koji imaju te informacije da nam ih dojave bez sustezanja ili straha jer upravo stanovništvo koje živi na tom području je direktno najugroženije. Na ovom problemu moramo raditi zajednički jer to je preduvjet razvoja našeg grada, istaknuo je Huška.
Nitko neće ulagati u minski sumnjivo područje
S njime se složio i dogradonačelnik Labus koji je naglasio kako je taj dio Grada Pakraca slabo naseljen i ima infrastrukturne probleme.
– Ovaj kraj će se najbrže razvijati kroz ulaganje u turizam, a nitko neće ulagati u područje koje je minski sumnjivo, pojasnio je Labus.
Na području Pakraca trenutno je evidentirano 347 oznaka – tabli koje upozoravaju na opasnost od mina, a dožupan Miroslav Grozdanić je dodao kako razminiranje jednog četvornog metra stoji 10 kuna.
– Jasno je da bi se upravo kroz isključivanje područja koja se vode kao minski sumnjiva uštedio značajan novac, zaključio je Grozdanić.
Dogovoreno je kako će već sljedeći tjedan komisija u kojoj bi trebao biti i predstavnik Hrvatskog centra za razminiravanje krenuti s obilaskom sela i kontaktiranjem mještana, a komisija će za početak svog rada posjetiti Kraguj i Brusnik.
Zimska služba u selima – Grad sufinancira trošak goriva
- I ove godine će mještanima istočnog dijela Grada biti ponuđena mogućnost da sami čiste snijeg jer su to uglavnom sela koja su u 3. redu prioriteta, odnosno snijeg se čisti tek 72 sata nakon prestanka padalina, pojasnio je gradonačelnik Huška otvarajući drugu važnu temu ovog sastanka – zimsku službu za nadolazeću zimu. Kao i ranijih godina Grad će, nakon što se utvrde potrebne količine, u naselja dostaviti sol, pomoći će i osiguravanjem drva, odnosno materijala za izradu ralica što je praksa posljednjih nekoliko godina, a mještani će čišćenje snijega obavljati vlastitim strojevima i traktorima.
Novost u odnosu na ranije godine je što će ove godine Grad Pakrac sufinancirati i dio troškova potrošnje goriva.
Stroža kontrola zbog zloupotrebe soli
Tomislav Luksetić, komunalni redar je naglasio kako će se ove godine rigoroznije kontrolirati podjela soli i znat će se točno tko će i koliko soli dobiti za svako naselje jer je, kako kaže, ranije bilo upotrebe soli u druge svrhe. Također je apelirao na mještane da bez razloga ne zovu službu 112. Uz predstavnike naselja Gornja Šumetlica, Dragović, Ožegovci i Budići koji su već na današnjem sastanku potvrdili da će i ove zime sudjelovati u zimskoj službi, dogovoreno je da će se kontaktirati predstavnici svih ostalih naselja.
Uskoro sastanak s lovcima i šumarima
Od ostalih tema koje su se spominjale na ovom sastanku, ukazano je na loše stanje mostova na ulazu u Branešce, a ponovno je bilo prigovora na štete od divljači, zbog čega se mještani tog dijela Pakraca praktički ne mogu baviti poljoprivrednom proizvodnjom, kao i problema zbog zatrpavanja izvora i vodnih propusta prilikom izvlačenja drvene mase iz šume. Zato je dogovoreno da će se ove zime na te teme održati sastanci s predstavnicima lovačkih društva i „Hrvatskih šuma“.
