Imamo li u Hrvatskoj dovoljno pitke vode i kakve su posljedice suše?
FOTO: Pixabay.com
U petak je najviše bilo vruće u Kninu, gdje je u 14 sati izmjereno 37,3 Celzijeva stupnja. Posljedice iznadprosječno visokih temperatura i višemjesečnog nedostatka ozbiljnije količine kiše već se vide na vodostajima nekih rijeka i poljoprivrednim usjevima
Kakvo je stanje s vodom, imamo li je dovoljno za piće i kakve su posljedice ovog dugotrajnog sušnog razdoblja - zna meteorolog dnevnika Nove TV Darijo Brzoja.
"Travanj je posljednji mjesec u kojem smo oborine u kopnenom dijelu zemlje imali u višku, sušno razdoblje ukupno gledajući traje već 6, a za pojedine dijelove naše zemlje, i 18 mjeseci", kazao je Brzoja.
Najčešće razlikujemo, dodaje, četiri tipa suše. "Ona osnovna, i u ovom nizu prva, meteorološka, odnosi se na nedostatak oborina, i nju na našem području već bilježimo: nedostatak oborine utvrđujemo uspoređujući njezinu količinu s višegodišnjim prosjecima, odnosno s količinom koja je za neko podneblje uobičajena.
Na tim vrijednostima i jednom uobičajenom, normalnom vodenom režimu sagradili smo moderno društvo i sustave o kojima danas ovisimo: vodovodne i kanalizacijske mreže, kanale, sustave navodnjavanja i slično.
Ako kiše nema dugo, nakon meteorološke, slijedi agronomska suša, a ona podrazumijeva smanjenje vlažnosti tla uslijed nedostatka oborina, što se onda odražava na prinos i kvalitetu poljoprivrednih kultura. Ukoliko suša potraje, i manjak oborina se nastavi, slijedi treća po redu - hidrološka suša.
To je smanjenje vodostaja i protoka rijeka i potoka: ona pak za posljedicu onda ima četvrtu - socio-ekonomsku sušu koja podrazumijeva neravnotežu u vodoopskrbi i potražnji za vodom, odnosno redukcije, kojih i ovo ljeto u nekim mjestima kod nas već ima", pojasnio je Brzoja.
Vode su danas na području Hrvatske niske i uglavnom stagniraju do lagano opadaju, no još nismo zabilježili vodostaje niže od apsolutnih minimuma.
"Kopneni dio naše zemlje trenutno ima dovoljne zalihe pitke vode. Količine podzemnih voda koje crpimo i uglavnom pijemo ne osciliraju brzo i naglo, odnosno ne reagiraju naglo na nedostatak oborine i na sušne uvjete.
Međutim, važno je napomenuti, jednako tako ukoliko razdoblje bez pritjecanja dovoljne količine nove vode, iz bilo kojeg razloga, potraje jako dugo i vodonosnici se krenu iscrpljivati, trebat će im i mnogo više vremena da se vrate u optimalno stanje.
Sezonske prognoze Europskog sustava za upozoravanje na opasnost od poplava, tu ne idu u prilog jer nam ukazuju na veliku vjerojatnost malih protoka i u narednom razdoblju za područje sliva Save i Jadrana", ističe Brzoja.
Za razliku od kopnenog dijela zemlje, onaj primorski, jadranski, koji se preklapa s krškim područjem, u ponešto je drugačijoj situaciji i to iz nekoliko razloga.
"Prvo - mediteranska klima, čije su karakteristike duga i sušna ljeta. Zatim krški teren, koji ne zadržava vodu kao što je to slučaj u kopnenom dijelu zemlje. Ovaj kraj mnogo je osjetljiviji na sušna razdoblja. Brže se puni, ali se brže i prazni. Naš krš, naprosto ima manju otpornost na nedostatak kiše.
Još jedan od izazova koji će biti pred nama, napominje Brzoja, je zaslanjivanje obalnog područja. "Jedan od primjera je Vransko jezero koje se u kišnim mjesecima oslađuje, a tijekom ljetnih suša zaslanjuje jer se nalazi u zoni miješanja slatke i slane vode.
Hrvatska je bogata vodom, no odgovarajuća opskrba vode dovoljne kvalitete na pravom mjestu u pravo vrijeme, o čemu ovisi društvena zajednica, gospodarstvo i okoliš, zahtijevat će ojačavanje i rekonstrukciju mnogih sustava kako bi se ispravila sve češća neusklađenost između potražnje i raspoložive količine vode", zaključio je Brzoja.
(Izvor: Dnevnik.hr)
