Evo što je Saborski Odbor za poljoprivredu rekao o sustavu obrane od tuče
FOTO: sarvas.info
Saborski Odbor za poljoprivredu raspravljao je o učinkovitosti sustava obrane od tuče, te s ciljem smanjenja golemih šteta koje iznose čak 2,8 milijardi eura i predstavljaju opasnost za poljoprivrednu proizvodnju, gospodarstvo i imovinu, pozvao nadležna državna tijela na uspostavu učinkovitog modela obrane od ove elementarne nepogode.
"Više od dvadeset godina bavimo se raspravama o njegovoj učinkovitosti, a da nitko do sada nije stavio u odnos stvarno nastalu štetu i isplaćena financijska sredstva za saniranje šteta ili ponudio način za kreiranje boljeg i učinkovitijeg sustava obrane", kazala je uvodno predsjednica Odbora Marijana Petir, te podsjetila da je učinkovit sustav važan ne samo zbog poljoprivrednika, već i zbog ljudi koji žive na pogođenim područjima i njihove imovine.
Država financira obranu od tuče, ali županije nePovod ovoj raspravi na Odboru za poljoprivredu bile su sve češće elementarne nepogode koje pogađaju poljoprivrednike, a koji smatraju da obimu šteta doprinosi i neprovođenje Zakona o obrani od tuče. Petir je navela kako je ove godine ta nepogoda poharala čak šest kontinentalnih županija, a samo su štete u Varažinskoj županiji iznosile 74 milijuna kuna. Vlada je, napominje, izdvojila za njihovu naknadu ukupno 25 milijuna kuna, od kojih je ova županija dobila 5,2 milijuna kuna.
Primjerice, općina Veliki Bukovec, imala je goleme štete na staklenicima, vrtovima i usjevima u vrijednosti čak tri općinska proračuna.
Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, državni tajnik Zdravko Tušek kazao je da je obrana od tuče, koje su učestale posljednjih godina, samo jedan aspekt elementarnih nepogoda uslijed globalnih klimatskih promjena. Dodao je da Ministarstvo sufinanacira police osiguranja, koje su povećane sa 30 na 70 posto, za što je utrošeno gotovo 600 milijuna kuna, za nešto više od 10.000 poljoprivrednih proizvođača.
Predstavnik ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, državni tajnik Mile Horvat istaknuo je da država uredno podmiruje svoje obveze iz Državnog proračuna za ovu obranu, ali da to ne rade županije. Obrana se, napominje, provodi samo u Sjevernoj Hrvatskoj, između Save i Drave, iako je ima i u drugim dijelovima zemlje, ali se ne provodi.
Znanost ne podržava njegovu uporabu Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj je osigurano samo tri posto usjeva od šteta, a u Sloveniji čak 43 posto. Horvat drži da najveće štete uzrokuje mraz 59 posto, suša 16 posto, te tuča 7,16 posto, dok ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) dr.sc. Branka Ivančan Picek, drži da najveću štetu na poljoprivrednim usjevima urokuje suša 45 posto, a potom mraz, poplava, te tuča.
Ona je ponovila da nema znanstvenog uporišta za učinkovitu primjenu obrane, bilo to prizemnim generatorima ili raketama, što znanstvena zajednica ne podržava i zbog zaštite okoliša od srebrnog jodida koji pada, kaže, iz atmosfere na biljni i životinjski svijet. Napomenula je da se neki oblici obrane od ove nepogode provode u Mađarskoj i Srbiji, ali da to ne rade Nacionalne hidrometerološke službe. Najavila je da će, nakon dva radara za motrenje oluja, kod Labina i Sukošana kod Zadra, treći biti postavljen na Pelješcu.
U opširnoj raspravi, predstavnik Hrvatske zajednice županija Andrija Matić je podsjetio da je većina županija bila za ukidanje obrane od tuče. Pritom se pozvao na stručno stajalište DHMZ prema kojemu učinkovitost operativne obrane nema znanstveno utemeljenje, što je i bio povod za razmatranje prijedloga za stavljanj zakona izvan snage. Ovaj prijedlog prošao je javno savjetovanje i u pripremi je upućivanja u proceduru usvajanja.
Prevencija nastanka golemih šteta Većina govornika je istaknula kako bi fokus zaštite trebao biti u kvalitetnijoj prevenciji nastanka šteta, upravljanju rizicima i osiguranju poljoprivrednih kultura, te postavljanju zaštitnih mreža, a nakon pojave u obnovi poljoprivrednih potencijala. Ukazano je i na neažurnost jedinica regionalne samouprave u plaćanju obveza vezanih uz ovu obranu, ali i na kadrovska, financijska i organizacijska ograničenja DHMZ u provedbi aktivnosti obrane od tuče.
Predstavnica Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu istaknula je kako se u posljednjih 100 godina pojavnost te nepogode smanjila, a u posljednjih 30 godina na istoj je razini.
Članovi Odbora, zastupnici Hrvatskoga sabora kao i predstavnici poljoprivrednih proizvođača prisutni na sjednici zauzeli su jedinstven stav kako je Zakon o obrani od tuče potrebno provoditi te da je nužno kreirati model koji će omogućiti adekvatnu zaštitu poljoprivredne proizvodnje, gospodarstva i imovine.
Preporuke OdboraInače, četiri preporuke Odbora se odnose na namjeru ublažavanja nastalih šteta od elementarnih nepogoda, te pozivaju nadležna državna tijela na planiranje adekvatnih iznosa sredstava za pokriće u poljoprivredi, čime bi se osigurala promptna dostupnost ovih sredstava krajnjim korisnicima i zagarantirao nastavak poljoprivredne proizvodnje. Uz to, pozivaju se nadležna državna tijela na uspostavu učinkovitog modela procjene šteta i osiguranja pravednog obeštećenja za poljoprivrednike.
Osim toga, kako bi poljoprivrednicima zagarantirali mogućnost osiguranja proizvodnje po pravednim uvjetima pozivaju se nadležna državna tijela, komore, te udruženja proizvođača da onemoguće nepošteno postupanje osiguravajućih društava prema poljoprivrednicima. Na kraju se čulo i da će Odbor provesti tematsku raspravu o nepoštenom postupanju osiguravajućih društava prema poljoprivrednim proizvođačima i predložiti mjere.
(Izvor: agroklub.com)
