Državni zavod za statistiku otkrio kad će objaviti rezultate popisa stanovništva
Prvi digitalni popis stanovništva u RH: putem sustava e-građani bit će omogućeno samopopisivanje
(FOTO: Grad Slavonski Brod)
Nakon objave općih podataka o ukupnom broju stanovnika, DZS će objavljivati podatke po spolu i rodu, dobnim kategorijama, tako da će objava svih podataka zapravo teći sukcesivno
Državni zavod za statistiku objavit će rezultate popisa stanovništva što je proveden u rujnu i listopadu protekle godine, idućeg petka 14. siječnja. Sve je bilo prolongirano još tijekom samog popisa koji je bio produljen zbog situacije s COVID-19, a onda je krenula opsežna analiza i kontrola podataka koja je trajala dosad.
U DZS-u su zadovoljni.
– Popis stanovništva uspješno smo obavili, unatoč problemima s COVID-19, i rezultate objavljujemo 14. siječnja. Sve je prošlo dobro, u skladu s pravilima Eurostata, kazala je za naš list Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica sektora demografskih i društvenih kretanja DZS-a.
Rezultati će biti objavljeni u cijelom nizu kategorija – prema novim statističkim regijama, kojih je po novome četiri u Hrvatskoj sukladno pravilima EU-a, potom prema županijama, pa gradovima i općinama, sve do najniže razine naselja.
Podaci provjereni– Podaci su jako dobro provjereni, radile su se dodatne logično-računske kontrole, a nedostajući OIB-i, što je bila česta pojava, provjeravani su u bazi podataka MUP-a, kaže Rogić Hadžalić.
Bilo je, dodaje, dosta slučajeva dupliciranja podataka, primjerice ako bi iz iste obitelji dvije osobe unosile podatke, pa se i to unificiralo, a bilo je i mnogo onih koji bi započeli upisivati podatke, posebno putem e-građanina, pa bi onda došli do pola i ne bi završili – i takvi su se dvostruko provjeravali.
– Digitalizacija nam daje vrlo pozitivne ishode, sada je kontrola podataka doista izvrsna. Sad smo za ovu prvu objavu »očistili« sav materijal, isključili smo one koji prema europskim i UN-ovim kriterijima ne ulaze u tzv. ukupno stanovništvo, te imamo podatke koji su usporedivi s drugim državama na cijeloj kugli zemaljskoj, ističe Rogić Hadžalić.
Nakon objave općih podataka o ukupnom broju stanovnika u Hrvatskoj, te podacima po lokalnim kriterijima, u daljnjim danima i tjednima DZS će objavljivati podatke po spolu i rodu, dobnim kategorijama itd., tako da će objava svih podataka zapravo teći sukcesivno.
U DZS-u, naravno sada, prije službene objave, ne mogu govoriti o konkretnom broju stanovnika RH, mada znaju da je to ključno pitanje koje zanima javnost, dakle je li u Hrvatskoj broj stanovnika pao ispod četiri milijuna, no ističu da iznenađenja – nema.
Što to točno znači, znat ćemo idućeg petka, no načelnica sektora Rogić Hadžalić ističe da DZS i inače objavljuje redovite procjene na polugodišnjoj razini, i češće po pojedinim kategorijama, iz čega se može zaključiti da se trend pada broja stanovnika nastavlja.
Točan broj znat ćemo 14. siječnja, no u DZS-u ističu da većina istočnoeuropskih zemalja bilježi trend migracija prema zapadnim zemljama, pa je logično da je takav trend primjetan i u Hrvatskoj.
Ono što je bitno, jest da su podaci o broju stanovnika i migracijama konzistentni iz godine u godinu, pa će i ovaj popis očito potvrditi te trendove.
Globalna razinaKad je riječ o metodama popisa, Rogić Hadžalić ističe da je DZS u intenzivnoj suradnji s europskim i UN-ovim institucijama te nizom država, kako bi podaci bili unificirani i usporedivi na europskoj i globalnoj razini.
»Naša statistička obitelj radi na istim principima u cijelom svijetu, odnosno bitno je da su podaci na kraju usporedivi«, ističe.
Na pitanja o tome zašto treba toliko vremena da se podaci prikupe i obrade, Rogić Hadžalić kaže da vjerojatno građani ne znaju koliko je tu posla, posebno oko same kontrole podataka.
– U ovim uvjetima, mi smo više nego zadovoljni kako je sve prošlo, danonoćno smo radili i zadovoljni smo, zaključuje.
Nakon što su se pojavile informacije u medijima o tome da su se neki popisivači žalili da nisu bili odmah isplaćeni, ili da su naknade bile ispod njihovih očekivanja, u DZS-u kažu da je i to već odavno riješeno, svi su dobili naknade i problema nikakvih nema.
– Nažalost, postoje razne specifičnosti. Naravno da je teško obaviti popis na otocima, ili gdje su raspršeni stanovnici na velikim područjima. S druge strane, u Zagrebu su na Gornjem gradu ili u samom centru mnogi stanovi prazni, pa su se popisivači više puta morali vraćati na iste adrese, i to je sigurno drukčije nego kad te zapadne »mamutica« s tisuću stanova.
No, sve je prema popisivačima podmireno i riješeno već ranije, zaključuje Dubravka Rogić Hadžalić.
Na popisu je ukupno sudjelovalo oko osam tisuća popisivača, oko tisuću samo u PGŽ-u, a prvi put je moguće i samopopisivanje online putem.
(Izvor: novilist.hr)
