Udruga građana „Put, istina i život“ organizira na Sovskom jezeru Drugu Diljsku gljivarijadu, 22. rujna 2019. Partner je Udruga Gljivara Donji Miholjac. Na gljivarijadi će ulogu determinatora imati Zvonko Vuk, predsjednik GD „Kamilo Blagaić“, najstarijeg gljivarskog društva u RH. Pridružite se i vi ovom zanimljivom događaju, uživajte u ljepotama slavonske šume, gljivarenju na gori Dilj i ugodnom druženju.

Program:

11. 00 sati – okupljanje i gljivarenje

Okupljanje ispred šumarske kuće na Sovskom jezeru. Kratka edukacija o sigurnom ponašanju u šumi te pravilnom branju gljiva. Odlazak u šumu uz pratnju lokalnih vodiča i gljivarenje.

14.30 – sati povratak i okupljanje kod šumarske kuće


15.00 – sati determinacija gljiva

Sudionici će imati priliku poslušati predsjednika GD „Kamilo Blagaić“ Zvonka Vuka, ostale determinatore, učiti o vrstama gljiva i njihovom prepoznavanju.

16.00 sati ručak – gljivarski kotlić

-Druženje će se nastaviti uz zabavu, veselu slavonsku pjesmu i atraktivnu ponudu domaćih proizvoda.

-Napomena: ponijeti vodu,košare, prikladno se odjenuti, u slučaju kiše ponijeti kabanice/kišobrane

-Potrebno je najaviti dolazak za veće grupe.

Kontakt

-e-mail: udruga.put.rusevo@gmail.com

-Mobitel: 095 525 4065

www.udrugaputrusevo.com

Dodatne informacije o lokaciji:

Sovsko jezero predstavlja jedinstveni primjerak prirodnog jezera u brdsko-brežuljkastom području kontinentalne Hrvatske. Smješteno je na sjevernoj padini Dilja, neposredno ispod glavnog bila (Mlakino Brdo – 430 m i Jurje Brdo – 471 m), na nadmorskoj visini od 430 m. Jezero je u maloj depresiji, a s istočne i sjeveroistočne strane okružuje ga šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, te šuma bukve u jarcima. Jezero je obraslo trskom, šašem i ostalim močvarnim travama i upravo to mu daje dodatnu čar i izvornu prirodnu ljepotu. Zanimljivost leži u tome što se pretpostavlja da je Sovsko jezero ostatak Panonskog mora, jer su pronađeni okamenjeni ostaci morskih organizama u njegovim dubinama.

Dilj:

Dilj je gora u središnjoj Slavoniji sjeverno od Slavonskog Broda, odnosno istočnoj Hrvatskoj. Ona zatvara Brodsko Posavlje sa sjeverne strane, te jugoistočni dio prostrane Požeške kotline. Dužine je oko 45 km. Njegova visina postepeno pada prema istoku prelazeći u nizinske ravnjake đakovačke uleknine. Dilj gora je građena gotovo samo od tercijarnih stijena. Brežuljci tercijarne građe vrlo su razgranati, proširuju se u gustu mrežu dolina, dolinica i jaruga, koje međusobno dijele pločasti hrpti. Tipična prirodna slavonska šuma, koja se sastoji od miješane listopadne šume te na mjestima čiste hrastove šume.