Danas završavaju poklade, a sutra počinje korizma
(FOTO: Gradski muzej Požega)
Današnjim danom završavaju se poklade jer već od sutra počinje korizma. U Požeštini poklade se najčešće nazivaju čoraci, iako ima i drugih naziva: maškare, fašanke, fašingari, čarojice ili džeme. Iako su pokladna zbivanja počinjala otprilike 10 dana prije Pepelnice, glavni pokladni običaji zbivali su se zadnja tri dana uoči korizme (što je karakteristično za veći dio Slavonije). 
Ti dani bili su popraćeni određenim vjerovanjima i postupcima. Tako je u određene dane bilo zabranjeno obavljati određene poslove, najčešće su to bili ženski poslovi poput predenja, šivanja i tkanja, radi zaštite i zdravlja ljudi i stoke (glavobolja, bolovi, hromost). U seoskim pokladama često se pojavljuju likovi veće starine i tradicije poput Cigana i Ciganke, medvjeda, Turčina na konju, djeda i babe. Skupinu čoraka obično su pratili svirci, najčešće gajdaši i samičari. U svojim pohodima sakupljali su vino i rakiju, zatim razne pokladne poslastice: krofne, krofle, maglice ili poderane gaće, te jaja. Općenito se vjerovalo da je dobro ići u poklade jer će slijedeća godina biti rodna.
Čoraci su obično predstavljali svatove, sprovode, razne zanate, izvodili su razne šaljive predstave, oblačili se što neobičnije i smješnije i nakaradno, zamjenjujući odjeću – muškarci su se preodijevali u žene i obratno. Ismijavali su jedni druge i seoske događaje tijekom godine. Zadnji dan poklada, utorak, svi su išli u čorake, i mladi i stari, do podne su malo radili, a popodne ništa, svi bi se veselili, plesali, ludirali, ne kaže uzalud pjesma „o poklade ludi dani, tko mi more da zabrani“. Ali nakon otkucaja ponoći svi se pokupe kući i zaborave na pokladne šale. 
(Izvor: Gradski muzej Požega)
