Članovi Hrvatskog domobrana Požega u posjeti Bleiburgu
15.5.2018. | 08:00
Dražen Muljević
Pregleda: 3551
FOTO: Dražen Muljević
Četrdesetak članova požeškog ogranka udruge "Hrvatski domobran" na čelu sa predsjednikom Zlatkom Čunovićem, otputovalo je u subotu 12. svibnja u austrijski Bleiburg, na komemoraciju umorenim pripadnicima Hrvatske Domovinske vojske iz 2. svjetskog rata i hrvatskim civilima, koji su sredinom svibnja 1945. godine nepreglednim kolonama formirali zbijeg od 700 tisuća ljudi, koji su pred partizanima izbjegli iz pravca Zagreba, preko Slovenije, sve do Austrije, kako bi došli u područje na kojemu im je zaštitu obećao engleski premijer Winston Churchill. 
Tom prilikom engleska vojska razoružala je više od 200 tisuća hrvatskih vojnika, i zajedno sa civilima predala ih natrag u ruke partizana, čiji krvavi pir je započeo na Bleiburškom polju, gdje je na licu mjesta ubijeno strojnicama oko 30 tisuća hrvatskih vojnika, dok su stotine tisuća Hrvata ubijene na križnim putevima od Austrije, preko Slovenije, Hrvatske i BiH, sve do Makedonije.
Program komemoracije započeo je u 11 sati molitvom za žrtve kod Hrvatskog groba na mjesnom groblju u Unterloibachu, nakon čega je krenula procesija prema Bleiburškom polju, na kojemu je u podne održana sveta misa koju je predvodio zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, a molitvu za žrtve islamske vjeroispovijesti glavni imam Medžlisa Islamske zajednice iz Gunje Idriz Bešlić.
Komemoracija je održana pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora te supokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, a nazočili su joj brojni hrvatski dužnosnici, saborski zastupnici, političari, i domoljubi iz Hrvatske i inozemstva. Ovogodišnja komemoracija bila je zanimljiva i po tome, što su se hrvatskim žrtvama zajedno poklonili Hrvoje Niče i Karlo Starčević, predsjednici HSP AS i HSP - što je dobra najava konačnog jedinstva hrvatskih pravaša. Članovi požeškog ogranka Hrvatskog domobrana redovito odlaze na komemoraciju žrtvama Bleiburga i križnog puta, još od 1990. godine, sve do danas.
