Četiri godine arheoloških istraživanja u Pakracu, manjak novca usporio istraživanje
FOTO: Pakrački list
"Stari grad je sâmo srce grada, ono iz čega je nastao Pakrac i zato ga treba istraživati i prezentirati. Čujemo ponekad i komentare da treba zatrpati tu „rupu“ u centru grada, ali ima puno više onih koji podupiru ovakva istraživanja i zato se nadamo da će ono trajati još dugi niz godina“ rekla je sinoć u gradskoj vijećnici kurije Janković ravnateljica pakračkog muzeja Jelena Hihlik, na predavanju u kojem su predstavljeni rezultati četvrte godine arheoloških istraživanja Starog grada Pakraca.
Na početku predavanja, prisutnima se obratila gradonačelnica Anamarija Blažević rekavši kako je Ministarstvo kulture prvo odobrilo sredstva za istraživanje, a kasnije ih prenamijenilo, tako da je ovogodišnje istraživanje financirao jedino Grad s 50.000 kuna, a to planira činiti i idućih godina. „Ova istraživanja su važna za našu zajednicu kako bi mlađim naraštajima ostavili bogatu arheološku i kulturnu baštinu, a s obzirom na ono što ćemo večeras čuti, ovo nalazište to i zaslužuje“, rekla je Blažević.
Pred punom gradskom vijećnicom, predavanje je održao voditelj istraživanja, dr. sc. Juraj Belaj, znanstveni savjetnik na Institutu za arheologiju u Zagrebu koji je naglasio da su ovo najstariji ostaci na području grada Pakraca koji su usko vezani uz dolazak i djelovanje ivanovaca, viteškog reda koji su početkom 13. stoljeća došli na ovo područje gdje su vrlo brzo sagradili svoj domus (nešto najsličnije samostanu) u sklopu čega je bila sagrađena i kapela za njihove potrebe, koja je predmet ovih istraživanja. Iako nema čuvanih dokumenata koji bi prikazivali njezin prvotni izgled, postoji jedan prikaz crkve iz sredine 18. stoljeća gdje joj je pridodana kružna kula, kao i crtež Ernesta Krambergera iz 1874. godine gdje je crkva već bila u ruševnom stanju.
Ove godine su se arheolozi zbog ograničenih sredstava i vremena odlučili samo za istraživanja zapadne polovice crkve u kojoj su se bazirali na slojeve i grobove. Nakon uklanjanja nekoliko slojeva pronašli su ukope za stupove koji su najvjerojatnije držali stupove za kor, a u pojedinim slojevima je pronađeno i dosta keramike, čak i previše da bi se mogla povezati s crkvom, pa je pretpostavka da je ona naknadno dovezena kako bi se možda poravnao neravan pod ili nešto slično. „Otkrili smo 13 grobova, a zbog visokog nivoa vode četiri su ostala neistražena, no upravo zahvaljujući podzemnim vodama pronašli smo i posve sačuvane drvene ljesove. Za jedan od njih, koji se pretpostavlja da je iz 14. stoljeća, poslan je zahtjev Ministarstvu kulture da financira njegovu konzervaciju, jer se tako dobro sačuvan lijes jako rijetko nalazi“, rekao je dr. Belaj.
Istraživanjem ljesova došlo se do nekih zanimljivih otkrića pa su tako u trtičnoj kosti jednog pokojnika pronašli zabodenu strelicu samostrela, a bio je i sahranjen u premali lijes pa su mu noge virile van. Nadalje, ljesovi su bili zatvarani drvenim klinovima tzv. moždanicima, koji su inače karakteristični kod gradnje drvenih kuća. Kosturi su poslani na antropološku analizu kako bi se odredila dob i spol pokojnika, ali i ustanovilo putem zuba i kralješaka primjerice koliko su se kvalitetno hranili i kakvu težinu poslova su obavljali.
Planovi za iduću godinu su: nastaviti dalje istraživati istočnu stranu kapele koja je djelomično uništena, ali i puna nepoznanica, vidjeti koliko su duboki temelji, da li postoje drveni piloti… „Bilo bi lijepo vidjeti rješenja sa arhitektonske strane, a s obzirom da je ovo močvarni kraj, možda to i vidimo“ rekao je dr. Belaj i dodao da se nadaju doći do najstarijih grobova i na kraju do zdravice, odnosno nedirnute zemlje. Logičan slijed bio bi, jednog dana, pronalazak kovnice novca koja se vjerojatno nalazila u utvrdi, u branjenom objektu, zaštićena zidovima, no za takve ozbiljnije i dugotrajnije zahvate potrebno je iznaći veća financijska sredstva, poželjno i iz fondova Europske unije, kojih za tu svrhu trenutno nema, zaključio je sinoćnje izlaganje dr. Belaj.
IZVOR: www.pakrackilist.hr
