NASLOVNADRUŠTVO
Božićni običaji pravoslavnih vjernika u našim krajevima

FOTO: Google

Božićni običaji pravoslavnih vjernika u našim krajevima

6.1.2019. 20:48 | Novinar 034 IZVOR: Vinko Tadić PREGLEDA: 5430

Pravoslavni vjernici počinju duhovnu pripremu za Božić četrdeset dana prije toga blagdana. Riječ je o božićnom postu. Po riječima vladike Nikolaja Velimirovića, cilj posta je očišćenje tijela, snaženje volje, uzdizanje duše nad tijelom, a ponajprije proslavljanje Boga. Post se sastoji od, nastavlja spomenuti autor u svojoj knjizi „Vera svetih“, suzdržavanja od mrsne hrane, pokvarenih misli, želja i djela. Tijekom posta vjernici umnažaju molitve i dobra djela te intenzivnije prakticiraju kršćanske vrline. Nekadašnji zagrebački mitropolit Damaskin naveo je i umjerenost kao važnu sastavnicu posta. Crkva tada na poseban način potiče vjernice i vjernike da pristupe svetoj tajni (sakramentu, pr. V. T.) ispovijesti (ispovijedi, pr. V. T.) i pričesti. Tri nedjelje prije Božića, Tucindan i Badnji dan bogati su običajima punim duboke kršćanske simbolike.

Treća nedjelja prije Božića posvećena je djeci. Tada očevi i majke ujutro vezuju djecu, a djeca se odvezuju. To je nedjelja nakon blagdana svetoga Nikole pa djeca dobivaju poklone koje, prema vjerovanju, donosi spomenuti svetac. Ta nedjelja nazvana je Detinjci. Druga nedjelja prije Božića posvećena je majkama. Nazvana je Materice. Djeca vezuju majke, a one se odvezuju i darivaju djecu. Prva nedjelja prije Božića posvećena je očevima. Nazvana je Oci. Toga dana djeca vezuju očeve, a oni se odvezuju. Postupak vezivanja i odvezivanja je uzajaman i simbolizira davanje i primanje ljubavi koja ih uvodi u ozračje i svečanost Božića. Takvo ozračje i blagdansku svečanost stvorila su trojica mudraca s istoka pohodivši Svetu obitelj. Malom Isusu darovali su zlato, tamjan i smirnu. Vezivanje i odvezivanje simbolizira pomirenje ljudi s Bogom, razrješenjem okova grijeha i vezivanjem ljubavlju s Njim. Vjernici žele dočekati rođenje Isusa Krista, pravoga Boga i pravoga čovjeka, povezani međusobnom ljubavlju.

Drugi dan pred Božić je Tucindan. U noći Kristova rođenja, prema predaji, pastiri su djetetu darovali janje. U znak sjećanja na taj događaj, vjernici kolju božićnjara (pečenicu). Peku je na Badnji dan, a blaguju na Božić. Time prekidaju post i nemrs. U drevna vremena božićnjara bi zatukli krupicom soli ili oštrim predmetom po glavi, pa je zato taj dan nazvan Tucindan. U našim krajevima božićnjar je prase, a ne janje. Prije uspostave osmanske vlasti, stvarno ili navodno, kršćani u Slavoniji pekli su janje za Božić. Međutim, u doba osmanske vladavine navodno su muslimani ponekad uzimali pripremljeno meso, pa su pravoslavni i katolički vjernici počeli peći prase za Božić jer je muslimanima zabranjeno blagovati svinjetinu. Taj podatak treba provjeriti znanstvenim metodama.

Dan prije Božića je Badnji dan. Toga dana vjernici unose u svoje domove mladi hrast, odnosno hrastovu granu. To je badnjak i simbolizira Isusa Krista koji je u čovjeku rasplamsao ljubav prema dobru i kršćanskim vrijednostima kao što hrast rasplamsava plamen na ognjištu te zagrijava i osvjetljava kuće vjernika. Muška osoba odlazi u šumu. Kada pronađe prikladan hrast prekrsti se, izgovori kratku molitvu za tu prigodu, potom zamahne sjekirom tri puta u ime Svete Trojice (Svetoga Trojstva) i drvo padne prema istoku jer je s istoka došao Isus Krist. Potom odsiječe drenovu granu i kaže: „Na zdravlje nam bilo.“ Badnjak položi na desno rame i odnosi kući pjevajući božićni tropar. Do večeri badnjak je u dvorištu ili predsoblju. Na Badnju večer badnjačar unosi badnjak u kuću i čestita ukućanima Badnju večer, a oni mu odgovaraju: „Bog ti dobro dao i sreće imao.“ Tada domaćica iz sita posipa badnjak žitom, pomazuje ga medom i prelijeva crnim vinom, potom se prekriži i cjeliva badnjak na mjestu gdje je premazan medom i preliven vinom. Nakon toga poljubi domaćina, a on joj upućuje tradicionalni božićni pozdrav: „Mir Božji, Hristos se rodi!“ Domaćica odgovori: „Voistinu se rodi!“ Nakon toga svi ukućani cjelivaju badnjak i međusobno se ljube u lice uz navedeni božićni pozdrav. Isus Krist poput badnjaka ulazi u domove vjernika i daje ukućanima zdravlje koje simbolizira drenov štapić, plodove zemlje predstavljene žitom, duhovnu radost označenu medom. Duhovna radost slatka je poput meda. Osigurana je Isusovom krvlju na koju podsjeća proliveno vino.

Badnjačar uzme kadionicu i okadi ikonu sveca zaštitnika obitelji (ikonu svoje krsne slave). Nakon toga s kadionicom prođe prostorijama u kući. Cijeli dom zamiriše ugodnim mirisom smirne i tamjana. Pod posipa slamom i metalnim novcem koji zveči. U dnevnom boravku stavlja u sva četiri ugla po tri oraha. U gradovima, posebno u stambenim zgradama, domaćin položi ispod stola naramak slame i drenov prutić. Dok domaćin vrši te obredne radnje ukućani pjevaju božićni tropar. U mnogim sredinama još se zadržao običaj da ukućani oponašaju glasanje kokoši i pilića. Ako ne znaju pjevati božićni tropar onda domaćin oponaša glasanje kvočke, a djeca pilića.

Slama podsjeća na dijete Isusa koji je nakon rođenja položen na slamu. Novčići, smirna i tamjan simboliziraju poklone triju mudraca. Tri oraha u svim uglovima dnevne sobe simbol su Svete Trojice i njihove (Njegove) vladavine na sve četiri strane svijeta i cijelim kozmosom. Nakon posipanja slame, badnjačar polaže badnjak na vatru. U nekim krajevima vjernici unose u svoje domove dva badnjaka. Jedan simbolizira božansku, a dugi ljudsku narav Isusa Krista. Dva Badnjaka polažu se na oganj u znaku križa.

Na badnjoj večeri sudjeluju svi članovi obitelji. Poslužuju se raznovrsna posna jela. Blaguju na slami prostrtoj na podu. Badnji kolač lome rukom. Ukućani nikada ne popiju svo piće i ne pojedu svu hranu koja je poslužena. U novije vrijeme badnja večera blaguje se za stolom, a ispod je postavljen naramak slame i drenova grančica. Vjernici tada blaguju pogaču (badnji kolač), ribu, med, vino i grah. U sito kojim je domaćica dočekala unošenje badnjaka u dom, nakon posipanja badnjaka pšenicom, domaćica stavlja raznovrsno voće poput jabuka, krušaka, oraha, suhih šljiva. To voće posluženo je tijekom večere. Prije blagovanja domaćin se prekrstii, zapali svijeću, okadi stol s hranom i sve prisutne te otpjeva božićni tropar „Roždestvo tvoje Hriste Bože…“, izmoli Oče naš, prelomi badnji kolač (pogaču) i sve prisutne poziva na večeru. Na početku večere prisutni dižu čaše vina i nazdravljaju Bogu, svecima, domaćinu, domaćici, rodbini, kumovima, prijateljima, gostima te za razne intencije.

Pogača simbolizira Isusa Krista. Riba je simbol Isusa te znak kojim su se raspoznavali prvi kršćani i kršćanke. Sol na stolu u badnjoj noći simbol je Božje snage i milosti koja čuva tvorevinu od truleži i plijesni. Vino predstavlja krv Isusa Krista. Med, između ostaloga, podsjeća na vječni život. Svijeća na stolu je od čistoga voska. Svojom svjetlošću simbolizira Boga i njegovu prisutnost. Poslije večere u nekim seoskim sredinama ukućani spavaju na prostrtoj slami. Ujutro domaćin odlazi u crkvu, a domaćica dočekuje polažajnika. Riječ je o prvoj osobi koja tijekom božićnog jutra uđe u kuću.

Polažajnik polazi u nečiji dom. Prema narodnom vjerovanju, donosi sreću obitelji koju je posjetio. On je najčešće dijete, ali može biti i odrasla osoba. Ulazi u kuću desnom nogom i pozdravlja prisutne božićnim pozdravom te im zaželi sretan Božić. Prisutni uzvraćaju pozdrav i čestitanje. Domaćica ga pospe žitom iz sita i dovede do vatre. On ubaci novčić u vatru i grančicom badnjaka udara po vatri, a iz vatre pršte iskre. Istovremeno izgovara želje: „Koliko varnica, toliko sreće u kući! Koliko varnica, toliko parica! Koliko varnica, toliko jaganjaca u toru! Koliko varnica, toliko napretka u Dobru! …“ U božićno jutro domaćica priprema česnicu. To je posebna pogača. U česnicu stavlja srebrni ili zlatni novčić.

Nakon povratka iz crkve domaćin pozdravlja prisutne božićnim pozdravom. Prije ručka svima podijeli naforu (komadić kruha koji je donio iz crkve), prekrsti se, zapali božićnu svijeću, okadi stol, izmoli Oče naš i otpjeva božićni tropar, prereže božićni kolač, potom uzme česnicu, podiže je uvis u čast maloga Isusa te za zdravlje obitelji i prijatelja, okrene je tri puta zajedno s prisutnima, prelomi po sredini pa svim prisutnima odlomi komad. Jedan komad odvoji za polažajnika, a drugi za putnika ili člana obitelji koji nije za stolom. Tada započinje božićni ručak. Osoba koja u svom komadu česnice pronađe novčić smatra se od Boga blagoslovljenom.

Tijekom pisanja ovoga teksta ponajviše sam se oslanjao na publikaciju „Pravoslavna veronauka povodom 2000 godina hrišćanstva“, drugo dopunjeno izdanje. Tamo su jednostavno, precizno i pregledno opisani božićni običaji srpskih pravoslavnih vjernika u našim krajevima.

Kao rimokatolik, pravoslavnim vjernicima, koji slave Božić po julijanskom kalendaru, upućujem tradicionalni božićni pozdrav: Mir Božji, Hristos se rodi!

 

Vinko Tadić, prof.


Tagovi: božić, pravoslavni obicaji, pravoslavni bozic

Pretraži 034 portal

48 SATI NA 034PORTALU

.

Vatrogasna zajednica Pakrac-Lipik: Pokaznim intervencijama dokazali visoku spremnost

.

Prošli vikend čak devet prometnih nesreća, deset osoba lakše ozlijeđeno, rekorder imao 2,66 promila

.

Krađa košnica, zlouporaba droge i pronalazak ubojitih sredstava

.

Policija izdala apel roditeljima maturanata, prodavačima, ugostiteljima i maturantima zbog Norijade

.

Gimnazijalci u Zagrebu predstavili program „Požega, Grgurevo i tradicijsko vinogradarstvo požeškog kraja“

.

Srijem i Slavonija u Splitu predstavili pet vrhunskih vinskih priča

.

U rapsodiji lipičkog sajma cvijeća uživalo nekoliko tisuća posjetitelja

.

Sutra struje neće biti...

.

Vrijeme danas djelomice sunčano i nestabilno uz mogućnost kiše

Trpezarijski stol od punog drveta za 6 osoba

pecalo- KRČMA ZLATNI LUG

Rustik kamini

► REGISTRIRAJ SE DA OBJAVIŠ OGLAS

.

Požega polako silazi sa stupa srama u Zagrebu, prvi dašak nade najavljuje kraj požeške sramote

.

Nezaboravni 10. Moto susreti MK Bulls-a u Pleternici 18.5.2019.

.

Požar u Brestovcu, brzom intervencijom pet DVD-ova spašena OŠ D. Lermana

.

Poznati demograf: Ovo što se danas događa u Slavoniji totalni je šok

.

Na Festivalu slanine i vina u Kaptolu sudjelovale ekipe iz Japana, Njemačke, Mađarske i BiH

.

Pleterničani preokretom do nove pobjede

.

(FOTO) Pogledajte kako je bilo na prvom danu Sajma cvijeća u Lipiku, 18.5.2019.

.

Uživajte u današnjem suncu dok ga ima, do kraja dana pljuskovi

.

Ukrajinska ministrica za branitelje posjetila Lipik

.

Prodavaonica Kulen Hruška obilježila prvu godinu uspješnog rada u Požegi

.

CRNA NOĆ NA SLAVONSKIM CESTAMA: Jedna osoba poginula u prometnoj nesreći

.

STRAŠAN PRIZOR: U prometnoj kod Calimera u Požegi više ozlijeđenih osoba

.

U sudaru dva auta u Krivaju četiri osobe ozlijeđene

.

Omiljeni Titov radnik koji je od Maršala je tražio samo fiću- Ima li takvog u HR?!

.

U Požegi prisegnuo 25. naraštaj dragovoljnih ročnika

.

Na Festivalu graševine u Kutjevu koncert Jasmina Stavrosa

.

10. Moto susreti u Pleternici u organizaciji MK Bulls Pleternica

FOTONALAZ

Evo kako ptice vide polja uljane repice u cvatu