ʺRačunati s Bogom u obiteljskom životuʺ - Korizmena tribina u Požegi
5.4.2019. | 15:06
Požeška biskupija
IZVOR: Požeška biskupija
Pregleda: 2197
(FOTO: Požeška biskupija)
U Dvorani sv. Terezije Avilske u Požegi, 4. travnja održana je četvrta korizmena Tribina četvrtkom na kojoj je gostovao prof. dr. sc. Mladen Parlov, svećenik Splitske nadbiskupije i pročelnik Katedre povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu s temom: „Računati s Bogom u obiteljskom životu“. Nakon molitve Nikolina Bodolović, profesorica psihologije u požeškoj Katoličkoj gimnaziji, moderatorica tribine, uvela je nazočne u temu, predstavila predavača i područje njegova znanstvenog i pastoralnog rada.
Prof. Parlov je započinjući svoje izlaganje u uvodu pojasnio pojmove o kršćanskom poimanju obitelji, naglasivši važnost činjenice da je kao rezultat referendumskog izjašnjavanja građana prije nekoliko godina u Ustav Republike Hrvatske unesena definicija braka kao zajednice muškarca i žene. Govoreći u prvom dijelu izlaganja o krizi obitelji u suvremenom postkršćanskom društvu, ustvrdio je da je kriza obitelji posljedica poljuljanosti identiteta muškaraca u njihovoj muškosti, a još više posljedica poljuljanosti identiteta žena u njihovoj ženstvenosti. Muškarci su pod sve većim pritiskom da se feminiliziraju, a žene da se maskiliziraju. Spomenuo je misao, koju je suvremeni francuski filozof i esejist Pascal Bruckner iznio u knjizi „Napast nedužnosti“, da ljudi u zapadnim zemljama nastoje ostvariti što više prava uz što manje ili nimalo odgovornosti. Ukratko je prikazao društvene bolesti od kojih po mišljenju spomenutog filozofa pati suvremeni čovjek, a to su: individualizam, viktimizam, infantilizam, konzumerizam i hedonizam.
U drugom dijelu izlaganja prof. Parlov je iznio najnovije statističke podatke o broju rastavljenih brakova i o razdoblju bračnog životu u kojem najčešće dolazi do rastave. Rekao je da, dok se gotovo svaki četvrti brak raspada u prvih pet godina braka, što je žalosna činjenica, ipak ohrabruje podatak da u obiteljima gdje se redovito moli tek jedan brak od tisuću završava rastavom. Potom je na temelju konkretnih primjera iz svoje svećeničke prakse ukazao na pogreške koje supružnici najčešće čine, a da toga nisu dovoljno svjesni. To je ponajprije pogreška da svoj brak uzimaju zdravo za gotovo, zanemarujući činjenicu da je brak proces učenja i projekt koji je potrebno ostvarivati cijeli život. Druga pogreška je nastojanje jednog bračnog druga da onom drugom nešto pokaže ili dokaže, umjesto da se supružnici trajno trude jedno drugo učiniti sretnim. Zatim, tu je pogreška koju roditelji čine kad se natječu tko više voli djecu, umjesto da se međusobno natječu tko će koga više voljeti; jer roditelji najveću ljubav iskazuju svojoj djeci time što se međusobno ljube. Pogreška u koju roditelji često upadaju jest i njihovo svađanje pred djecom, koja za posljedicu ima da se dijete ni krivo ni dužno počne osjećati krivim zbog svađe svojih roditelja. Konačno, roditelji lako mogu upasti u pogreške bilo zbog prestrogog, bilo zbog odveć popustljivog odgoja.
Govoreći o Božjem djelovanju u bračnom i obiteljskom životu, splitski je teolog u trećem i završnom dijelu svog izlaganja ustvrdio da je na sakramentu ženidbe utemeljeni kršćanski brak milosni kanal kroz koji Bog svojim darovima obdaruje bračne drugove i sve članove obitelji. Nažalost, u mnogim obiteljima se događa da Bog s rukama punih darova kuca na vrata srca njezinih članova, a njih nema doma, kako se slikovito izrazila francuska karmelićanka sv. Elizabeta od Presvetog Trojstva. Čovjek svoje srce otvara za milosne Božje darove svojom osobnom i zajedničkom molitvom te sakramentalnim životom u zajedništvu Crkve, ustvrdio je predavač, te je naglasio da o vremenu koje posvećujemo molitvi ovisi sreća naših obitelji. Zaključno je pozvao nazočne supružnike da u svom bračnom životu nastoje zajednički rasti u duhovnosti, te da zajedno s ostalim članovima obitelji nastoje tako živjeti da njihova obitelj bude Crkva u malom.
U raspravi koja je uslijedila nakon izlaganja, kojom je moderirala prof. Bodolović,
nazočni su imali mogućnost postaviti pitanja. Na koncu je prof. Parlov tribinu zaključio molitvom za obitelj.
