CRTICE IZ POVIJESTI POŽEŠKOG KRAJA: Kurija Kušević u Kuzmici
Kurija Kušević
(FOTO: FB Požežani)
Kurija-dvorac Kuševića u Kuzmici vapi za nastavkom obnove i privođenju svrsishodnoj funkciji. Obnova je započela prije nekoliko godina sanacijom krovišta i postavljanjem obavijesnih panoa o povijesti plemićkog posjeda ili gospoštije Blacko, koji se spominje 1250. godine. Inicijativu obnove potaknuo je grad Pleternica, nakon proglašenja dvorca s okolišem Kulturnim dobrom Republike Hrvatske, 2006. godine. Značajnu ulogu u svim aktivnostima ima Turistička zajednica grada Pleternica, Građanska inicijativa Kuzmice, župa i župljani Kuzmice, te ostale udruge, društva, klubovi i pojedinci.
Vlastelinstvu Blacko pripadala su naselja: Viškovci, Srednje Selo, Orljavica (negdašnji naziv za Kuzmicu) i Dervišaga. Tako je bilo u srednjovjekovnom razdoblju, kada je važnu ulogu imao Viškovački grad, za vrijeme Turaka (1537.-1689.), te do novijeg vremena, koje obilježava Župa Kuzmica (1968.). 
Poslije oslobođenja od Turaka vlastelinstvo su posjedovali grofovi Ohmučević (1703. - 1767.), kada se gradi dvorac u stilu baroka, kao i crkva sv. Kuzme i Damjana. Iste godine (1767.) dovršena je gradnja crkve, a gospoštiju kupuje obitelj Hranilović, iz Žumberka (Sošice). Posjed i plemstvo Ljudevita Hranilovića potvrđuje i carica Marija Terezija, a Ljudevit se nalazi u ulozi županijskog bilježnika i podžupana Požeške županije. Gradi velebnu palaču u baroknom "štihu", koja se i danas nalazi u ulici Drgutina Lermana , a koja do danas nije povijesno i građevinski valorizirana sa zagonetnim "Božjim okom" u pročelju. Potomci Hranilovića i danas su žitelji Sošica, koji nose spomen na žumberačke uskoke iz vremena obrane od Turaka. Vjerski se izjašnjavaju kao grkokatolici.
Za povijest kurije-dvorca danas se veže plemička obitelj Kušević, čiji su posljednji članovi u Kuzmici živjeli do pedesetih godina prošlog stoljeća. Tijekom devetnaestog stoljeća obnavljali su dvorac i dali mu, dogradnjom isturenih rizalita klasicističku formu, kakvu vidimo danas. Unutrašnjost visoke prizemnice s podrumskim prostorijama građena je po klasičnim principima, sa svodovima nadsvođenim polukružnim i križnim konstrukcijama. 
Za drugu polovinu 19. stoljeća, od 1847. do 1906. godine značajan je Svetozar pl. Kušević, kao dugogodišnji zastupnik u Hrvatskom i Ugarskom saboru, gdje se kao "Ilirac", zajedno s Miroslavom pl. Kraljević i Vjekoslavom Babukićem odupirao germanizaciji i mađarizaciji. Izvojevali su uvođenje hrvatskog jezika u javnu upravu, koju su, kao prvi u Hrvatskoj, potvrdili upravnim aktima Požeške županije.
U svojem životnom vijeku obavljao je niz društvenih, kulturnih i gospodarskih funkcija. Bio je, između ostalog, župan Srijemske županije, a kao prijatelj s đakovačkim biskupom J.J. Strossmayerom radio je na zbližavanju katoličke i pravoslavne crkve. Požeški vatrogasci slave ga kao prvog predsjednika DVD-a Požega, od 1874. do 1892. godine. Na priloženoj slici 10. vide se vatrogasci s vijećnicima grada Požege prigodom predavanja o životu i djelu Svetozara pl. Kuševića. Ispred novog Vatrogasnog doma postavljena je njegova bista.
Njegov grob premješten je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je devastiran i prekrasan park u svrhu izgradnje nogometnog igrališta. Od ostataka drvenastih vrsta vrijedno je spomenuti staru soforu spuštenih grana.
Posmrtni ostaci su preneseni u kuzmičko groblje, zajedno s ostalim članovima njegove obitelji, križ (krst, slika njegovog rođaka Andrije, umrlog 1957. godine "pogledati s prijevodom".
Godinu dana prije smrti (1910.) postigao je da se staro ime Orljavica zamjeni imenom Kuzmica, po zaštitnicima sv. Kuzme i Damjana, danas župne crkve u Kuzmici, obnovljene s okolišem 2018. godine.
Koristeći financijska sredstva za Regionalni razvoj iz fonda Europske unije, valjalo bi realizirati projekat obnove Kuševićevog dvorca s okolišem (ruševne gospodarske zgrade, ostaci parka, te uređenje borove šumice, kako su šumari svojevremeno predlagali).
izvor: Juraj Zelić za FB stranicu POŽEŽANI
