Hrvatska: bogata plodnom zemljom, a proizvodi premalo voća i povrća - bogata ribom, a narod ju ne jede, ali zato vino najbolje prolazi

NASLOVNAHR/SVIJETGOSPODARSTVO

FOTO: agroklub.com

Hrvatska: bogata plodnom zemljom, a proizvodi premalo voća i povrća - bogata ribom, a narod ju ne jede, ali zato vino najbolje prolazi

8.7.2018. 10:15 | agroklub.com IZVOR: AGROKLUB PREGLEDA: 810

Hrvatska, zemlja bogata prirodnim bogatsvom, prvenstveno plodin tlom, premrežena rijekama, planinsko-brdskim predjelima, šumama, dugom i razvedenom obalom, puna je kontradiktornosti. 

Još prije manje od 20 godina, točnije 1989. godine udjel hrvatske poljoprivrede u BDP bio je 12,1% dok je u 2017. godini taj udjel iznosio svega 3%. 

Hrvatska još uvijek prolazi svoj dugi put od izlaska iz zatvorenog sustava i tržišta bivše Jugoslavije u integraciju u zajednički tržišni sustav Europske unije u kojoj je već pet godina, piše FAO o Hrvatskoj na svojim stranicama. Hrvatska je u 2017. godini imala nešto više od 165.000 obiteljskih gospodarstava, a njegov je broj u padu s obzirom na sve češće iseljavanje hrvatskog stanovništva, ali i mnogih drugih razloga. 

Njezinu poljoprivredu i ruralna područja još uvijek karakteriziraju brojne male parcele s prosječno 5,7 hektara po gospodarstvu što još uvijek nije dovoljno za konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju.

Bogatstvo tla i voda Hrvatska ima 2,955 milijuna hektara poljoprivrednih površina, obradivih 2,149 milijuna, a obrađuje se 1,5 milijuna hektara. Prava je prirodna riznica tala, s čak 36 tipova tla. Raspolaže s 3.153.432 ha automorfnih tala, dakle tala s prirodnim vlaženjem oborinskom vodom bez zadržavanja suvišne vode u profilu tla, a zanimljivo je i da se najplodnije tlo na svijetu – černozem, prostire se na 50.450 ha. 

Treća je u Europi, a osma u svijetu po vodama. Zašto? Zato jer ima 32.800 metara kubnih vode po stanovniku godišnje. Danas u cijelom svijetu 65% stanovništva ima ispod 5.000 metara kubnih po stanovniku godišnje, a 35% stanovništva ima ispod 2.000 metra kubna. 

No, bez obzira na to, Hrvatska ne proizvodi, primjerice, dovoljno voća i povrća dovoljno za svoje potrebe. 

Navodnjava samo 1% obradivih površinaJedan od razloga je što se u Hrvatskoj navodnjava tek 1% obradivih površina. Usporedbe radi, u svijetu se danas navodnjava 18 posto obradivih površina, u Europi 13 posto, a u okolnim zemljama oko 15 do 20 posto. Dakle, navodnjava se tek 21.000 hektara, a plan je do 2020. godine navodnjavati čak 65.000 hektara. 

"Zbog toga što slabo stojimo s navodnjavanjem, naša poljoprivreda ne samo da je neuspješna, nego je ekstenzivna. Trenutno imamo 94,5 posto površina pod njivskim kulturama, livadama i pašnjacima, a svega 5,5 posto pod profitabilnim ili intenzivnim kulturama, kao što su povrćarske i voćarske, dakle unosnijim, profitabilnijim kulturama", nedavno je za naš portal rekao akademik Franjo Tomić

Od ratarskih kultura najviše se uzgaja kukuruzRatarstvo je najrazvijenija grana poljoprivrede u Hrvatskoj u čemu je samodostatna. Primjerice, u 2015. godini samodostatnost u proizvodnji žitarica iznosi 125,08 %. Najveći udio u ratarstvu ima proizvodnja kukuruza koji čini oko 60% udjela ove grane poljoprivrede. Nakon njega slijedi pšenica, ječam, zob, pšenoraž, raž i ostale žitarice. 



Žitarice kako za stočnu hranu, naravno, najviše se koriste u prehrambenoj industriji, a za Hrvate je karakteristična velika konzumacija kruha i pekarskih proizvoda. 

Proizvodnjom povrća ne  zadovoljava domaće potrebeHrvatska ima velike klimatske, pedološke i hidrološke potencijale koji joj omogućuju proizvodnju povrća tijekom cijele godine, no od ukupnog poljoprivrednog zemljišta, koristi tek 0,65% za proizvodnju povrća. U 2015. godini 39.634 poljoprivrednih gospodarstava bavilo se proizvodnjom povrća. Iste godine samodostatnost u proizvodnji povrća iznosila je svega 60,59%. Niti jednom vrstom povrća koju proizvodi RH nije zadovoljila ukupne potrebe domaćeg tržišta.

A kada smo kod navika jedenja povrća, Hrvati zaostaju za svjetskim prosjekom, a najpopularnije povrće koje je gotovo svakodnevno na jelovniku Hrvata je - krumpir. 

Koristi samo 2% poljoprivrednih površina za proizvodnju voćaSlična je situacija i s voćarstvom. Iako puna potencijala na temelju kojih se može uzgajati gotovo sve voće, od suptropskog do kontinentalnog, Hrvatska koristi tek 2,01% poljoprivrednih površina za proizvodnju voća. Niti jedna vrsta voća ne premašuje 10% udjela u površinama, a najviše je površina pod jabukama (8%), šljivama (7%), orasima (6%) i lješnjacima (4%) te mandarinama (3%).

Istovremeno samodostatnost u proizvodnji voća u 2015. godini iznosila je 58,83% ukupnih potreba domaćeg tržišta. Jedino u proizvodnji trešanja i višanja koja je iznosila 161,99%, mandarina koja je iznosila 159,19%, te jabuka koja je iznosila 107,33%. 

No, evo još jedne kontradiktornosti - Hrvati jedu prilično malo voća. Žene ni 100 grama dnevno, a muškarci oko 67 grama dnevno. Podsjetimo, jedna jabuka teži oko 150 grama. 

Uspon maslinarstva Ako ne već voće i povrće, barem raste potrošnja maslinovog ulja koje se u Hrvatskoj sve više konzumira. Istina, još uvijek nedovoljno, tek litra maslinovog ulja po glavi stanovnika godišnje. Posljednjih godina uslijed uvođenja niza mjera državnih potpora, sve većom potražnjom za maslinovim uljem i postizanja veće cijene, razvoja turizma, porastao je interes za uzgojem maslina i proizvodnjom maslinovog ulja. 

Tako je u 2016. godini u Hrvatskoj proizvedeno 31.183 tona maslina, odnosno oko 35.000 hl maslinovog ulja. Površina pod maslinicima u 2016. godini iznosila je 18.184 ha.

Stočarstvo čini  35% vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnjeStočarska proizvodnja ima važnu ulogu u poljoprivredi Hrvatske s udjelom od oko 35% vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje. U strukturi stočarske proizvodnje najvažniju ulogu imaju govedarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo te ovčarstvo i kozarstvo. 

Prema podacima hrvatskog Ministarstva poljoprivrede, proizvodnja mlijeka predstavlja osnovicu govedarske proizvodnje, na koju je najvećim dijelom naslonjena proizvodnja goveđeg mesa.

Osim mlijeka, u Hrvtskoj se tradicionalno konzumiraju i mnogi fermentirani mliječn proizvodi, u prvom redu sirevi. Hrvatska se, zahvaljujući tradiciji i originalnim načinima izrade, može pohvaliti visokom kvalitetom sireva koji su prepoznati i izvan njezinih granica što se posebno odnosi na Paški sir.



Veliki značaj ima i svinjogojstvo budući da se u Hrvatskoj tradicionalno jede svinjsko meso, posebno suhomesnati proizvodi od kojih su vjerojatno najpoznatiji slavonski i baranjski kulenkoji nosi i oznaku izvornosti (PGI) te dalmatinski pršut. 

Hrvati jedu više od 66 kg mesa godišnjeA kada smo kod mesa, građani Hrvatske jedu više mesa od europskog prosjeka. Naime, prosječni građanin EU dnevno pojede 177 grama mesa, a građanin Hrvatske 181 gram

Dakle, prosječni Hrvat godišnje pojede 66,2 kg mesa od čega gotovo polovica, 31 kilogram otpada na svinjetinu. Pojede i 21 kilogram piletine i puretine, 11 kilograma kada je riječ o govedini, junetini i teletini te nešto manje od dva kilograma janjetine i ovčetine. 

Tuna "kriva" za značajan izvoz ribeNo, Hrvatska se ne može pohvaliti visokom konzumacijom ribe iako resursi, bilo morski ili riječni imaju ogromne potencijale. Naime, U RH marikultura uključuje uzgoj bijele ribe, plave ribe (tuna) i školjkaša. Najznačajnije vrste riba u uzgoju su lubin, komarča  i atlantska plavoperajna tuna, a školjkaša dagnja  i kamenica. Ukupna proizvodnja u marikulturi u 2016. godini iznosi 13.235 tone.

Zanimljivo je da svu tunu koju Hrvatska proizvede u 100 postotnom udjelu izveze. I inače, ribarstvo značajno sudjeluje u izvozu prehrambenih proizvoda Hrvastske. Najznačajnija tržišta su Japan, Italija i Španjolska, a vrijednost uvoza proizvoda ribarstva niža je od vrijednosti izvoza zahvaljujući izvozu tune.

Kada je riječ o slatkovodnim ribama, uzgoj se odvija na dva načina, kao uzgoj toplovodnih (ciprinidnih, šaranskih) i uzgoj hladnovodnih (salmonidnih, pastrvskih) vrsta. Najznačajnije vrste u slatkovodnom uzgoju su šaran i kalifornijska pastrva. Ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2016. godini iznosi 4.034 tone.

Tako smo došli do još jedne kontradiktornosti. Koliko god proizvodila ribe, građani Hrvatske je jedu u vrlo malim količinama - u prosjeku samo 6 kilograma godišnje

Vinogradarstvo na područje Hrvatske donijeli starogrčki doseljeniciNakon ića, dolazimo i do pića. Odnosno, vinogradarstva i vinarstva. U Hrvatskoj vinogradarstvo ima dugu tradiciju. Naime, starogrčki doseljenici, moreplovci i trgovci već u šestom stoljeću prije Krista osnivaju svoje kolonije u Dalmaciji i Istri. Na Visu i Hvaru, iz tog su doba pronađene vinske posude, te novčići na kojima su bili utisnuti grozd vinove loze i vinski vrč. 

Danas u nekim područjima Hrvatske vinogradarstvo predstavlja jedinu moguću granu poljoprivrede, koja je u prošlosti na tim područjima značila život.  Proizvodnju vina u RH možemo okarakterizirati kao proizvodnju koja ima tendenciju razvoja kvalitete, a u prilog tome ide i činjenica da se u Hrvatskoj proizvodi oko 60% kvalitetnih vina.



Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze nalazi se 258 sorti, od čega je oko 100 sorti preporučeno kao sorte za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti. Najzastupljenije sorte su Graševina (23 % površina), Malvazija istarska (8,3 % površina) i Plavac mali crni (8,1 % površina).

A kada je o konzumaciji vina riječ, e tu su Hrvati prilično agilni. Naime, istraživanje američkog Wine Institutea prije dvije godine pokazalo je da je Hrvatska treća po količini popijenog vina po glavi stanovnika - na svijetu! Čak 44,2 litre vina godišnje



Tagovi: zemlja, gospodarstvo, hrvatska, proizvodnja

POTPISAN UGOVOR VRIJEDAN 470.000 KUNA: Besplatne usluge lokalnim poduzetnicima
POVIJESNA FOTKA: Vatreni na putu prema centru Zagreba, čeka ih oko pola milijuna navijača!
Svi ste pozvani na koncert TS ʺFijakerʺ u organizaciji pizzerije ʺMama Miaʺ i slastičarnice ʺDolce Vitaʺ 19. srpnja od 21 sat
Sutra svi u Sl. Brod dočekati Super Marija
Jučer lakša prometna nesreća u Požegi
Provalili u prostorije Hrvatskih šuma i iz traktora ukrali oko 200 litara goriva
Ivona Zednik nova je Miss Požeško - slavonske županije
Danas je prilika, prijavi se i postani nogometni sudac
Porezna uprava poziva na nagradnu igru ʺcinkajʺ i osvoji nagradu...
Čelni ljudi Lipika i Pakraca na dočeku Vatrenih
Promjenljivo, ponegdje i pretežno oblačno, mjestimice uz kišu, pljuskove i grmljavinu
Danas će bez struje biti...
Policijski službenici PU požeško-slavonske uz Vatrene
Vatreno ludilo u Požegi nakon osvojenog srebra na SP-u
Dvije prometne nesreće zbog oduzimanja prednosti i ne držanja razmaka
Pijani 29-godišnjak i 23-godišnjakinja se potukli u Požegi- ljubavni jadi!?!
U pretresu kuće kod 48-godišnjaka pronašli 5 kg sitno rezanog duhana
Danas će bez struje biti...
Ljeto nam se vratilo: Danas temperature idu do 29°C
HRVATSKA DRUGA NA SP-u: Ovako izgleda srebro zlatnog sjaja! Bravo, Vatreni!
,,EKIPA ZA OČEVIDʺ i ,,CRNA LEGIJA ʺ pobjednici drenovačkih turnira
Policija u prvih šest mjeseci evidentirala 345 vozača pod utjecajem alkohola
Tamara Puač izbačena iz SDP-a!
Naši Požežani u Libanonu navijaju za Vatrene
Prvu hrvatsku loptu pronašao Požežanin!
Večeras će se u Moskvi vijoriti i natpis ʺKAPTOLʺ: Eduardo, Dario i Zlatko na finalnoj utakmici
ANTEA KOMLJENOVIĆ IZ LIPIKA IDE I NA FINALE ʺBila sam na utakmici protiv Argentineʺ
Detalji puta iz Pleternice na doček Vatrenih u Zagreb
Djelomice sunčano, a uz promjenljivu naoblaku u prvom dijelu dana

Pretraži 034 portal

48 SATI NA 034PORTALU

.

Svi ste pozvani na koncert TS ʺFijakerʺ u organizaciji pizzerije ʺMama Miaʺ i slastičarnice ʺDolce Vitaʺ 19. srpnja od 21 sat

.

Sutra svi u Sl. Brod dočekati Super Marija

.

Jučer lakša prometna nesreća u Požegi

.

Provalili u prostorije Hrvatskih šuma i iz traktora ukrali oko 200 litara goriva

.

Ivona Zednik nova je Miss Požeško - slavonske županije

.

Danas je prilika, prijavi se i postani nogometni sudac

.

Porezna uprava poziva na nagradnu igru ʺcinkajʺ i osvoji nagradu...

.

Čelni ljudi Lipika i Pakraca na dočeku Vatrenih

.

Promjenljivo, ponegdje i pretežno oblačno, mjestimice uz kišu, pljuskove i grmljavinu

.

Danas će bez struje biti...

.

POVIJESNA FOTKA: Vatreni na putu prema centru Zagreba, čeka ih oko pola milijuna navijača!

.

Policijski službenici PU požeško-slavonske uz Vatrene

.

Vatreno ludilo u Požegi nakon osvojenog srebra na SP-u

.

Dvije prometne nesreće zbog oduzimanja prednosti i ne držanja razmaka

.

Pijani 29-godišnjak i 23-godišnjakinja se potukli u Požegi- ljubavni jadi!?!

.

U pretresu kuće kod 48-godišnjaka pronašli 5 kg sitno rezanog duhana

.

Danas će bez struje biti...

.

Ljeto nam se vratilo: Danas temperature idu do 29°C

.

HRVATSKA DRUGA NA SP-u: Ovako izgleda srebro zlatnog sjaja! Bravo, Vatreni!

.

,,EKIPA ZA OČEVIDʺ i ,,CRNA LEGIJA ʺ pobjednici drenovačkih turnira

.

Naši Požežani u Libanonu navijaju za Vatrene

Bizarna prometna nesreća u Mihaljevcima: Prevrnuo se autom na krov, skinuo tablice i pobjegao!

Navijačke zaruke: Milan je curu zaprosio dok je Požega gorjela

Ludnica u Požegi nakon pobjede Hrvatske repke nad Engleskom 11.7.2018. 1. Dio

Ludnica u Požegi nakon pobjede Hrvatske repke nad Engleskom 11.7.2018. 2.Dio

Vatreno ludilo u Požegi nakon osvojenog srebra na SP-u

Novi sugrađani

Stanje na cestama

Bez struje

Korisni linkovi

POVIJESNA FOTKA: Vatreni na putu prema centru Zagreba, čeka ih oko pola milijuna navijača!

Hoće li Hrvatska postati svjetski prvak u nogometu?

1. Da

2. Naravno da hoće

3. Već smo prvaci

4. Svejedno mi je

Klikni na odgovor za koji želiš glasati.
Pogledaj rezultate

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAOGLAŠAVANJE