Grad će korisnike socijale angažirati u javnim radovima
05.10.2013.
Lidija Galić
Pregleda: 3796
Ante Pavković, bivši gradonačelnik Kutjeva
(FOTO: Arhiv)
„Socijalni program Kutjeva mora proći reviziju. Treba jasnije definirati kriterije i pomoći onima kojima je to doista potrebno. Registar korisnika potrebno je svake godine ažurirati“, smatra nezavisni gradski vijećnik Ante Pavković, ujedno i predsjednik Socijalnog vijeća Kutjeva koji je iznio zabrinjavajuće podatke na prošloj sjednici Gradskog vijeća.
Ove godine 221 zahtjev za pomoć
Ističe da je socijalna slika na području Kutjeva odraz one na državnoj razini. Sve je više zahtjeva za socijalnu pomoć, a zabrinjava činjenica da je među njima sve više zahtjeva mladih ljudi. Grad je ove godine odobrio pomoć u ogrjevu za 136 korisnika, dok je broj zahtjeva bio 221. Od tridesetak zahtjeva građana za plaćanje troškova kao što su struja, liječenje te neke izvanredne situacije u obitelji odobreno ih je 20. Uz to, socijalno potrebitima pomaže Crveni križ dostavom paketa dvaput godišnje te Centar za socijalnu skrb sa 400-600 kuna mjesečno stalnim korisnicima.
Međutim, vidljivo je da socijalnu pomoć nerijetko traže i oni koji bi svoju situaciju mogli popraviti vlastitim angažmanom. Zbog toga će Grad uskoro krenuti s projektom dobrovoljnog rada. S korisnicima socijalne pomoći bit će potpisani sporazumi gdje će oni obavljati radove košnje, čišćenja i slično na području grada, a umjesto novca koji bi im za to trebao biti isplaćen, Grad će im platiti režije. Na taj će se način izbjeći situacije da korisnici socijalne pomoći taj novac ostavljaju u kafićima, za mobitele i slično.
Vatrogasci trebaju izdvojiti operativne od paradnih troškova
Pavković smatra da bi se kvalitetnom revizijom u socijalnom programu našlo prostora da se dio novca od desetak tisuća kuna preusmjeri na vatrogastvo koje je u dosta teškom položaju. Da vatrogasnim društvima treba više novca za njihov rad tvrdi i Mato Ramić (HDSSB). To potkrepljuje primjerom DVD-a Bektež koje godišnje dobiva 14 tisuća kuna, a čak devet i pol tisuća odlazi za registraciju vozila. Zbog toga je od Grada zatraženo da na sebe preuzme registraciju svih 15 vatrogasnih vozila na svom području i redovite liječničke preglede kako bi društva novac trošila na novu opremu i redovan rad. Jer, tvrdi Ramić, postoje društva koja nemaju niti jedan komplet opreme nužne da bi uopće sudjelovala u gašenju.
- Treba definirati što je operativno, a što paradno i vidjeti treba li baš svih 15 društava imati vozilo ili je nužnije nabaviti im kvalitetnu opremu - zaključio je Pavković. O drugačijem modelu financiranja vatrogastva bit će riječi na Gradskom vijeću prilikom donošenja proračuna za iduću godinu.
